petak, travnja 29, 2011

[ALBUM]Akiko Shikata - Harmonia























Harmonia
je 3. album Akiko Shikate, izdan 18.3.2009.

Tema albuma je "Gaia simfonija", melodija nazvana "Harmonia" nastala formirana iz 4 elementa - Vjetar, Vatra, Voda i Zemlja, koji donose život svemu što postoji. S time rečenim, album se sastoji od 4 grupa navedenih gore, i dvije tematske pjesme na kraju. Svaka grupa je označena interludeom "chouwa".

Ono što je važno za reći prije nego što uopće počnete slušati ovaj album jest da je Harmonia dosta dugačak album. Točnije, traje 1 sat i 11 minuta. Ne izgleda previše puno, ali kada slušate cijeli album bez prestanka sigurno ćete uočiti njegovo poduže trajanje. Ali naravno, ovo ništa nužno ne govori o albumu. Kada sam prvi put vidjela cover (gore), pomislila sam da će se većina albuma sastojati od folk tipa glazbe (kao npr. Hikari no Senritsu, storia ili Natsu no Ringo od Kalafine), što naravno nije ništa loše, ali sam mislila da će sve pjesme zvučati isto. Što drugo reći nego da sam bila iznenađena kada sam napokon odslušala cijeli album. Kao prvo, istina je da je bilo dosta folk inspirirane glazbe, kao i odmah prve 3 pjesme na albumu, ali sam kasnije bila iznenađena sa electro-inspiriranim pjesmama, i korištenjem bas gitare (što se većinom događa u "Vatra" skupini albuma), te kasnije grand-opera esque pjesmama.

Još nešto važno za reći jest da Shikata voli koristiti i ubacivati dosta raznih jezika u svoje pjesme, tako da se Harmonia osim japanskog sastoji i od Uyghur jezika (neznam kako se kaže na hrvatski, iskreno...), Turskog, Grčkog, Njemačkoga, Talijanskog, Hymnos (fikcionalni jezik) pa čak i nepoznatih jezika. Po mojem mišljenju, ovo je veoma dobro došlo jer time postaje veoma unikatan album, nešto što ćete teško naći kod drugih izvođača. Shikatin trud se još vidi kod iznimno odlične kompozicije albuma, te njegove odlične tematike. A da ne pričam o riječima pjesama... Sveukupno, nisam očekivala (po coveru i imenu albuma), da će ovaj album imati toliko raznovrsnih žanrova (poput Kalafine), ali me to stvarno ugodno iznenadilo. Od veselih melodija do misterioznih djela i raznovrsnih instrumenata korištenih... U tom dijelu stvarno imam sve pohvale.

Riječi su duboko fokusirane na tematiku prirode (što je sveukupna tema albuma i što uistinu obožavam), da ne govorim i duboko poetične.

Još nešto što moram izdvojit je glas Akiko Shikate. Kada čovjek posluša jednu njenu zborsku pjesmu, sigurno će pomisliti da je tu pjesmu snimalo stotine ljudi zajedno, ali sve je to samo - Akiko Shikata. Ona je naravno sopran pjevačica, ali bez problema može pjevati najdublji alt. U jednoj pjesmi može koristiti veoma drukčije vokale (veoma duboki glas, "djetinjasti", lagani glas, i njen uobičajen snažan sopran glas), tako da se često pitate je li ona samo jedna osoba ili njih tri. Mislim da ona definitivno ima najbolje ženske vokale koje sam ikad čula. Prije sam mislila da pripadaju KOKIJI (KOKIA), ali sada mislim da Shikata takes the cake.

Da se prebacim na pjesme, album započinje temom vjetra, sa interludeom 調和~風来の調べ~(Chouwa ~Fuurai no Shirabe~) koji iznimno dobro započinje album sa svojom mirnom kompozicijiom. Tematiku vjetra nastavlja 遥かなる旅路 (Haruka Naru Tabiji), koja počinje dosta naglije od interlude-a, i u osnovi je folk inspirirana pjesma što prati i sljedeća pjesma 軌跡 (Kiseki) koja je više zborski orijentirana. Smjer se glazbe mijenja već sa 風と羅針 (Kaze to Rashinban), koja veoma podiže atmosferu albuma jer je definitvno energy lifter i možda čak previše vesela (što nije ništa loše). Sve pjesme na temi vjetra su moje najdraže pjesme na albumu, pogotovo Kaze to Rashinban.

Nakon vjetra nam dolazi interlude 調和~焔の共鳴~ (Chouwa ~Homura no Kyoumei~) koji najavljuje ulaz u temu vatre. Ovo je rock inspiriran interlude, te se nastavlja na 埋火 (Uzumebi), više electro pjesmu koja me podsjeća na Kalafinu. Najviše mi se sviđa kako se atmosfere čak naglo mijenjaju na albumu, ali sve prate svoju tematiku. Slijedi レプリカール (Replicare), moja najdraža pjesma na albumu jer je, već pogađate, jedna od onih epic misterioznih pjesama zbog kojih se zapitate jeste li u ovom svijetu ili ne. うみねこのなく頃に~煉獄~ (Umineko no Naku koro ni ~Rengoku~) nastavlja "vatreni dio" albuma, te je jedna od tih opera-esque epic pjesama zajedno sa Replicare.

調和~泡沫の子守唄~ (Chouwa ~Utakata no Komoriuta~) jest interlude koji predstavlja vodu. Sa svojim mirnim naglašavanjem nas vodi u još jednu neizmjerno epic pjesmu 久遠の海 (Kuon no Umi), koja ima to nešto u sebi što vam daje da shvatite lijepotu života. アオイロ缶 (Aoiro Kandzume) je jedna od najnježnijih pjesama na albumu i definitivni je relaxer albuma. Da ne spominjem kako slatko zvuči sa tim "djetinjastim" vokalima od Akiko. 追想花 (Tsuisoubana) prati više folk atmosferu cijelog albuma, ali dosta laganu i tužnu verziju istog.

Tematika zemlje započinje tek još jednim interludeom i zadnjim,
調和~大地の讃歌~ (Chouwa ~Daichi no Sanka~) koji je dosta živahniji i dobro prati temu zemlje, te se nastavlja na 謳う丘~Salavec rhaplanca.~ (Utau Oka ~Salavec rhaplanca.~), koja je vjerojatno jedna od najviše "messy" pjesama ikada zbog svoje dužine i čudne kompozicije (opet, ništa ne vidim loše u tome, samo je vrlo teško doživjeti pjesmu kao cjelinu), ali je totalno epic da mislim da više ne može biti, te definitivno jedna od najboljih pjesama ikad. Nastavljamo sa još jednom od najboljih pjesama na albumu što je Amnesia. Amnesia je sastavljena od pelijepog tužnog zvuka ocarine, te dosta sliči na Tsuisoubana sa svojim cjeloukupnim tužnim zvukom.

調和~Harmonia~
(Chouwa ~Harmonia~) je theme song albuma, zajedno sa zadnjom pjesmom
Harmonia~見果てぬ地へ~ (Harmonia ~Mihatenu Chi e~). Obje su folk inspirirane i lijepo zatvaraju album (pogotovo neizmjerno epic Harmonia ~Mihatenu Chi e~).

Nije mi imalo smisla recenzirati ovo na stari način, jer eto, svim pjesmama nemam ništa drugo za dati osim ocjene 20/20. *Možda bi jedino
Utau Oka ~Salavec rhaplanca.~, Chouwa ~Harmonia~ i Harmonia ~Mihatenu Chi e~ dobile 10/10 jer nisu toliko posebne i epic kao ostale pjesme*. No sve u svemu, cijeli album je savršen, nema niti jedne loše pjesme i stvarno neznam da li postoji pjesma koju Akiko Shikata može kompozirati loše.


*EDIT: Ironično, sada su mi baš te tri pjesme jedne od najdražih pjesama na albumu. Čak i veća remek djela od ostalih pjesama.

Dakle, ovo jest remek djelo od albuma, te je vrijedno poslušati ako znate cijeniti ovakvu vrstu glazbe.

OVERALL OCJENA: 20/20


1 komentar:

Anonimno kaže...

zasto ne:)